Sinergija ZEF-a i Lokalnih akcijskih grupa omogućila velike iskorake za razvoj lokalne ekonomije

Andrea Bekić | 31.10.2018.
Wide 2

Lokalne akcijske grupe (LAGovi)  su  tijela koje pružaju direktnu potporu lokalnim razvojnim dionicima i projektima nacionalnih programa ruralnog razvoja kojima se nastoji diljem Hrvatske potaknuti razvoj lokalnih inicijativa te međusobna umreženost i suradnja ljudi u ruralnim područjima. Objedinjuju predstavnike malih poslovnih subjekata, OPG-a, neprofitnih organizacija, lokalne samouprave i druge dionike iz različitih sektora, koji se zajedno dogovaraju u cilju razvoja njihove regije.

Identificiraju probleme, izrađuju i implementiraju lokalnu razvojnu strategiju, pružaju pomoć u realizaciji projekata za kandidaturu na određene natječaje,prvenstveno za EU fondove, a o njihovoj veličini govore nam i sami podatci da u Hrvatskoj imamo 56 LAG-ova koji se rasprostiru na površini od 52.190,05 km²,što čini 92,30% ukupne površine Hrvatske te da na području LAG-ova živi 2.446.567 stanovnika, što čini 57,10% ukupnog stanovništva Hrvatske.
Hrvatski LAG-ovi obuhvaćaju 531 jedinicu lokalne samouprave (121 grad i 410 općina), što čini 95,50% ukupnog broja jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj.

Iz priloženog vidimo da su nužan instrument i alat razvojnih politika lokalnih područja koje zastupaju, međutim, unatoč svemu tome, opstanak velikog broja LAGova danas se dovodi pod upitnik jer se bore s problemom predfinanciranja. Iz tog razloga, potrebno je pronaći rješenja te omogućiti LAGovima izlaz iz te teške situacije u kojoj se velik dio njih nalazi, a ZEF već drugu godinu za redom provodi program predfinanciranja rješavajući upravo taj problem. 

Zadruzi za etično financiranje  poljoprivreda je jedan od najvažnijih segmenta i zadruga potiče okupljanje naših poljoprivrednika kako bi ujedinili resurse te zajednički nastupili na tržištu, što im ujedno daje veću snagu i povećava konkurentnost. 

LAG-ovi pružaju jednu izuzetno veliku razvojnu platformu, što je i sam ZEF davno prepoznao te su jako dobar informativno distributivni centar za širenje informacija i  za sklapanje partnerstva.No osim nama u ZEF-u, koliko je važnost LAGova zaista šire poznata i osviještena razgovarali smo s Josipom Glavačevićem, promotorom ZEF-a te voditeljem Lokalne akcijske grupe Slavonska Ravnica, koji je ujedno i korisnik sredstava iz ZEF programa za predfinanciranja LAGova.

Znamo da je proces dobivanja sredstava predfinanciranja za velik broj LAG-ova danas poprilično problematičan. Po vašem mišljenju iz kojih je to razloga? Smatraju li  banke takva ulaganja prerizičnima?

Problem rješavanja predfinanciranjaje najprije u tome što LAG-ovi nisu prepoznati kao pokretači razvoja ruralnog područja u segmentima koje ste spomenuli, ali i šire. Drugi problema je to što je LAG registriran u pravnom obliku kao udruga što kod bankarskog sektora ne ulijeva povjerenje za dobivanje nekih od oblika predfinanciranja (kreditnog zaduženja i sl.). Osobno smatram da ulaganja nisu rizična jer sama riječ predfinanciranje znači da novac od nekuda dolazi i da se koristi racionalno u skladu s mogućnostima same organizacije, ali smatram da bankarski sektor nije dovoljno informiran ili nema interesa za plasman novca, dok je ponašanje banaka takvo da stavljaju sve u isti „koš“. Danas se situacija nešto malo promijenila, ali i dalje nedovoljno.

Imate li prijašnjih iskustva s bankama po pitanju odobravanja sredstava za predfinanciranje vaših projekata te kakva su ona bila? Čeka li se dugo za odobrenje te koliko je cijeli proces možda kompleksan? Jer ako uistinu i je takav, većina prijavitelja na kraju odustaje od svega, što ne donosi nikako lijepe posljedice za naše ljude i razvoj lokalne ekonomije, točnije sve više mladih, nažalost,iseljava iz ruralnih područja, a za rješavanje tog problema, podrška vrlo teško dolazi.

Iskreno danas se ne susrećem s bankama po tom pitanju osim sa Zadrugom za etično financiranje i budućom bankom, gdje vidimo veliki prostor i potencijal za suradnju i razvoj što dokazujemo i potpisanom sporazumu o suradnji između LAG-a i ZEF-a.

U vrijeme kad smo mi tražili predfinanciranje od banaka koje su bile dostupne još 2015. godine, zahtjevi banke prema LAG-u za dobivanje pozajmice su bili relativno veliki. Koliko se sjećam radilo se o fiksnoj kamati od cca 6 – 8% kod odobrenja za cijeli iznos ovisi o riziku te dodatnih 1% za svaki kvartal na iznos sredstava koji se koristi. Uz to sve mislim da je obrada bila 0,5%. Uz sam zahtjev bila je potrebna zadužnica i drugi dodatni instrumenti osiguranja(naravno još smo ovisili kako će nas banka procijeniti i da li ćemo moći uopće i dobiti pozajmicu). U tom trenutku bilo je to previše te smo procijenili da se ne isplati ići u predfinanciranje te smo odustali.

Mislite li da je potrebno pojednostavljenje cijelog procesa apliciranja te je li Vam ZEF po pitanju svih tih uvjeta na neki način izašao u susret?

Mislim da se tu ZEF, možemo ga tako nazvati proizvodom uspio pozicionirati i pomoći LAGovima kod predfinanciranja. Oni koji su to prepoznali, zasigurno im je olakšan pristup novcu, a da time ne ugrožavaju financiranje projekata i sve što ulazi u taj segment (duplo financiranje). Mi smo jedni od tih koji su među prvima ili čak prvi dogovarali suradnju oko predfinanciranja i koristimo pozajmicu ZEF-a,ali ne samo to i jedni smo od rijetkih koji imaju uplaćen dodatni članski ulog u relativno visokom iznosu.

Hrvatska je resursima vrlo bogata zemlja i ulaganjima u projekte poljoprivrede, gdje imamo zaista puno potencijala, revitalizacijom i stvaranjem novih radnih mjesta, moglo bi se stati na kraj masovnim iseljavanjima mladih ljudi te isto tako osigurati povratak onih koji su otišli. 

Koliko vam zapravo znači podrška ZEF-a u cjelokupnom procesu te to što je važnost LAG-ova u poticanju razvojnih projekata ruralnih područja zadruga prepoznala? 

Smatram da je i sama zadruga nastala na temelju potreba ruralnih krajeva i pomoći onih najmanjih, jer oni su nosioci razvoja gospodarstva bez koji ovi veliki ne mogu. S obzirom na to da sam relativno rano shvatio važnost ZEF-a u razvoju ruralnih krajeva osobno sam i osmislio model s nekoliko razina kojim bi se mogao povezati javni, gospodarski i civilni sektor što sam prezentirao na jednom sastanku s upraviteljem i užim krugom uprave gdje sam istaknuo probleme koji se tim postupcima rješavaju, ali i njihove koristi. Korištenje tog modela stavlja u fokus sinergiju i međusobno povezivanje svih zainteresiranih strana koji svojim dodatnim financijskim sredstvima pomažu onima najpotrebnijima. To dovodi da novac iz lokalne zajednice plasiramo nazad u lokalnu zajednicu kroz financiranje održivih projekata i stvaramo kružni ciklus što dovodi do gospodarskog rasta. 

Za kraj, možda nekoliko riječi koje bistre prenijeli svima koji čitaju,zašto je važno razvijati suradnju unutar zadruge te zašto je sinergija bitna komponenta u rastu i razvoju, ne pojedinca, a zajednice globalno? Možda prenijeti osobno iskustvo za sve one malo više skeptične po pitanju zadružnog djelovanja, međusobnog udruživanja i pokretanja aktivnosti. Zadruga pruža velike mogućnosti, no samo mali broj ljudi te mogućnosti uistinu koristi i prepoznaje. Vi ste jedan od onih koji su ih, rekla bih na sreću, prepoznali, no što biste prenijeli onima koji se još uvijek ustručavaju krenuti u takve suradnje?  Ljudi danas dosta gledaju samo sebe i vlastite interese i koristi, nesvjesni da udruživanjem mogu postići znatno više. 

Suradnja unutar zadruge je važan jer je ona velika platforma za male subjekte da se udruže i nastupe na velikom i zahtjevnom tržištu kroz minimalna ulaganja. Omogućuje nam da kroz suradnju između dionika zadruge i svoja iskustva pomognemo drugima, ali isto tako i da drugi pomognu nama u bržem ostvarivanju cilja kroz zajedničke interese. Prepoznao sam zadrugu kao jedan odvažnih partnera koja jako puno može pomoći u rješavanju mnogih pitanja, razmijeniti različite informacije koje mogu biti jako korisne u poslovanju, ali se mogu izroditi i nove ideje,poslovni modeli koje razvoj mogu učiniti lakšim, efikasnijim i održivijim.

Ključ djelovanja zadruge je stvaranje društveno odgovorno poslovanje koje se kasnije preljeva i na cijelo društvo.


Hvala Josip! :) 
Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznaj više
Prijava

Za pristup korisničkom sučelju morate prihvatiti cookie!