Europska etična banka i premošćivanje jaza u financiranju zajednica

Diljem Europe, nebrojeni pokretači lokalne ekonomije koji imaju pozitivan utjecaj na zajednice u kojima nastaju i djeluju – među njima mala i srednja poduzeća, energetske i stambene zadruge, sindikati, pa i općine – muče se s osiguravanjem sredstava koja su im potrebna za pokreta

Uredničko pojašnjenje (24.10.2026.): Europska etična banka (EEB) ostaje predložena buduća banka. Trenutačno nije operativna i ne pruža bankarske usluge. Članak opisuje razvojnu viziju i predložene modele, a ne dostupne bankarske proizvode; njihova eventualna provedba ovisi o regulatornim odobrenjima. ZEF nije banka niti nudi bankarske proizvode. Izvorni datum objave članka, 23. svibnja 2025., ostaje nepromijenjen.

Diljem Europe, nebrojeni pokretači lokalne ekonomije koji imaju pozitivan utjecaj na zajednice u kojima nastaju i djeluju - među njima mala i srednja poduzeća, energetske i stambene zadruge, sindikati, pa i općine - muče se s osiguravanjem sredstava koja su im potrebna za pokretanje aktivnosti i postizanje ciljeva.

Tradicionalne banke često otpisuju ovakve pothvate kao prerizične ili neisplative jer na njih primjenjuju logiku profita, a ne logiku lokalno usmjerenog, održivog i emancipirajućeg razvoja. S druge strane, razvojne banke nemaju mehanizme kojima bi sredstva namijenjena održivosti i inkluziji izravno stavile na raspolaganje lokalnim projektima malih razmjera.

To rezultira okoštenim tržišnim jazom koji u rastućim brojevima iznosi 175 milijardi eura : više od milijun financijski održivih malih i srednjih subjekata u EU-u ne može dobiti zajmove.

Europska etična banka (EEB) - inicijativa za buduću paneuropsku, digitalnu banku ciljano je i suradnički osmišljena kao karika koja u trenutnom sustavu kronično nedostaje. Jasno je da institucije i sustav kreditiranja koji smo kao društvo po putu svog razvoja uspostavili kroz manje ili više osviješteno nasljeđivanje društvenih dogovora više nisu u službi čovječanstva. Misija inicijative EEB je staviti održivost i etičnost u srž bankarstva , sektora koji u najvećoj mjeri formira, a time ima i mogućnost transformirati, ekonomiju i društvo u cjelini.

Povezivanje razvojnih fondova s lokalnim projektima

U predloženom modelu kreditne linije buduće EEB sufinancirale bi se instrumentima europskih multilateralnih, nacionalnih i regionalnih razvojnih financijskih institucija, povlačeći velika sredstva koja postoje u fondovima namijenjenima za održivost i inkluziju i dijeleći ih na manje zajmove i jamstva prikladna za zadruge, društvena poduzeća i zajednice. Buduća EEB zamišljena je kao kanal za taj kapital i kao poluga za njegovo korištenje za stvarna rješenja temeljena na stvarnim potrebama.

Kao mehanizam ključan za dugoročnu predanost misiji, buduća EEB zamišljena je tako da pruža financiranje preko mreže lokalnih strateških partnera koji već imaju vlastite mreže korisnika i kapacitete dizajnirati, graditi, upravljati i nadzirati lokalne kreditne portfelje. Među njima su etične mikrofinancijske institucije, zadružni savezi i lokalni društveni fondovi koji su izrasli iz zajednica.

Upravljanje koje se temelji na zadružnim načelima

U predloženom modelu ti strateški partneri ne bi samo služili kao još jedna karika u lancu, već bi bili suvlasnici buduće banke. Takav vlasnički i upravljački model presudan je za misiju inicijative EEB, a temelji se na zadružnom: primarni dioničari buduće banke bile bi njezine partnerske organizacije - lokalna poduzeća, socijalne financijske institucije i mreže zajednice kojima bi služila.

Ovakvo kolektivno vlasništvo zamišljeno je tako da poslovni model buduće EEB ne ovisi o rastu, a upravljanje temeljeno na transparentnosti i zajedničkom odlučivanju držalo bi EEB odgovornom za ispunjavanje svoje misije. Model nastoji izbjeći pritisak maksimizacije kratkoročne dobiti za vanjske dioničare. Umjesto toga, buduća EEB davala bi prednost dugoročnoj društvenoj vrijednosti : zajednice bi posjedovale vlastitu banku i usklađivale njezine ciljeve s vlastitim razvojem. Dobit iznad samoodržive marže prema predloženom modelu reinvestirala bi se u poboljšanje usluga ili snižavanje kamatnih stopa.

Misija neodvojiva od ciljeva održivog razvoja

Predloženi model buduće EEB temelji se na načelima održivosti i predviđa ugrađivanje načela Ekonomije za opće dobro u njezin statut. Inicijativa se pritom oslanja na standarde mreža etičnih banaka kao što su FEBEA i GABV te razmatra razvoj vlastitog nadstandarda za sve dionike.

U predloženom modelu buduća EEB pružala bi prilagođene financijske usluge akterima koji rade prema ciljevima održivog razvoja UN-a (SDGs) i rigoroznu provjeru pozitivnog društvenog i ekološkog utjecaja prema ESG kriterijima. Jednako rigorozno evaluirala bi i sebe:

Za razliku od velikih komercijalnih banaka koje tek počinju integrirati metodologije mjerenja i izvještavanja o održivosti investicija, često ih tretirajući kao puko ispunjavanje kućica, buduća EEB zamišljena je kao banka potpuno usmjerena na financiranje projekata unutar bioregenerativnih kapaciteta planeta i s pozitivnim društvenim učinkom. Svaki budući proizvod, od zajmova do investicijskih ponuda, prema predloženom modelu morao bi biti usklađen s održivim razvojem i dobrobiti zajednice; ti proizvodi trenutačno nisu dostupni.

Nove tehnologije u službi pristupačnosti i pravednosti

Buduća EEB zamišljena je kao digitalna institucija koja bi se temeljila na visokoj razini automatizacije i podatke koristila za prilagođavanje poslovnih odluka dobrobiti klijenata. Model predviđa poslovanje bez naslijeđenih bilanci i skupih mreža podružnica. Ovakva suradnička infrastruktura mogla bi organski razvijati bazu klijenata i decentralizirati kreditne portfelje , a pristup izvorima financiranja konsolidirati, s ciljem smanjenja operativnih troškova koji opterećuju tradicionalne banke.

Povijesno, platni sustavi, financijske institucije i platforme građene su zasebno i nesolidarno. Inicijativa za buduću EEB predviđa primjenu platforme usklađene s njezinom misijom. Planirana bankarska platforma obuhvaćala bi kreditne zahtjeve i praćenje učinka. Razmatra se i njezino nuđenje kao usluge drugim etičnim financijskim institucijama, radi širenja inovacija u sektoru. Nije riječ o trenutačno dostupnoj bankarskoj usluzi.

Transformativni potencijal

Kako se inicijativa za buduću EEB razvija, njezin potencijalni utjecaj privlači pozornost daleko izvan bankarskih krugova. Ciljanjem na prazni prostor između velikih institucija i malih zajmoprimaca, buduća EEB osmišljena je kao ključ za premošćivanje jaza koji je dugo sprječavao uključivi razvoj.

U vrijeme kada i klimatska kriza i društvena nejednakost zahtijevaju hrabra rješenja i odgovoran, ciljani bunt, ponovno osmišljavanje bankarstva kao sektora koji uvelike oblikuje društvo jedan je od najutjecajnijih koraka prema održivijoj budućnosti. Buduća Europska etična banka zamišljena je kao mogući katalizator te transformacije, s ciljem pretvaranja visokih ideala u opipljiva ulaganja u zajednice. Radimo prema budućnosti u kojoj zajednice i rad za opće dobro dobivaju vjetar u leđa, nepodržavajuće strukture zbog toga “prirodno” otpadaju, a ekonomiji više nije potrebna posebna etična banka.