 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
Poduzetništvo
Vjerujemo da, ukoliko želite bitii dio promjene, morate vidjeti širu sliku.
Društvena poduzeća i zadrugarstvo dio su šireg ekonomskog modela tzv. društvena i solidarna ekonomija gdje je tranzicija sadašnjih ekonomskih praksi prema održivom gospodarstvu zajednička akcija svih dionika.
Solidarna ekonomija je koncept koji naglašava važnost društvenih poduzeća i zahtijeva suradnju između svih sektora i šire javnosti. Solidarna ekonomija odnosi se na ekonomske i financijske napore kojima se nastoji poboljšati i povećati kvaliteta života u određenoj regiji ili zajednici.
Društvena ekonomija je pojam koji se koristi za opisivanje gospodarskih aktivnosti i odnosa koji su održivi i odgovaraju potrebama zajednice s obzirom na utjecaj na okoliš.
socijalna ekonomija
Biti
ODRŽIV
Zadrugarstvo je najrasprostranjeniji, a u smislu vrijednosnih načela poslovanja najprikladniji oblik za obavljanje društveno poduzetničke djelatnosti, a ujedno i ekonomski najutjecajniji.
Biti održiv znači uzeti u obzir utjecaj na društvo i okoliš u svim fazama: planiranje, praćenje, izvođenje, ponovno ulaganje. Odlučivanje je demokratsko, solidarno i uključivo.
Da bi socijalna ekonomija bila uspješna, potrebna su nam društvena poduzeća i informirano uključivanje dionika. Društveno poduzetništvo je oblik poslovanja temeljen na načelima društvene, ekološke i ekonomske održivosti, u kojem se ostvarena dobit/višak prihoda u cijelosti ili većim dijelom ulaže za dobrobit zajednice.
Društvena poduzeća donose primjere dobre prakse internog i eksternog upravljanja poslovanjem, kao i mjerljive (pozitivne) rezultate u financijskom, društvenom i ekološkom aspektu. U zadnjih dvadesetak godina društvena poduzeća su se pokazala kao najotporniji gospodarski subjekt. Brojna istraživanja pokazuju da su društvena poduzeća bila najmanje ranjiva tijekom posljednje svjetske ekonomske krize.
Društvena poduzeća kao odgovor na globalne izazove: komplementarne uslugama od javnog interesa pridonose uravnoteženom korištenju i raspodjeli raspoloživih resursa za dobrobit lokalne zajednice, stvaranje novih radnih mjesta u njihovim područjima djelovanja (nekim malim poduzećima posebno je cilj integracija dugotrajno nezaposlenih na tržište rada) poticanje socijalne kohezije i doprinos rastu i razvoju društvenog kapitala (smanjenje mobilnost kapitala).
